Ako je išta konstanta svih dosadašnjih izdanja Mediteranskog festivala knjige, onda su to prizori djece na radionicama i predavanjima, ali i na štandovima na kojima djetinje radoznao razgledaju što im se nudi. Pa je onda logično da osmi MFK bude pozornica i za program Rođeni za čitanje Ministarstva kulture i medija RH, kojim se potiču i promoviraju čitalačke navike kod najmlađe publike kojoj (pre)često prigovaramo da ih zanima samo ono što ih “gađa” s ekrana.
“Ljudski mozak nije rođen za čitanje – on tu vještinu mora naučiti i ‘istrenirati’, a upravo odrasli imaju ključnu ulogu u tome kako će taj razvoj kod djece teći. Čitanje naglas od najranije dobi koristi plastičnost mozga i pomaže u oblikovanju područja zaduženih za jezik, pažnju, pamćenje i emocionalnu povezanost”, kaže prof. Maja Zrnčić, voditeljica Službe za razvoj publike u Ministarstvu kulture i medija, koja kao jednu od posljedica nerazvijene navike čitanja navodi i sve veći broj djece čiji roditelji odgađaju polazak u školu, ove godine takve je djece bilo više od 4300.
“U današnjem svijetu djeca trebaju razviti dubinsko i uživljeno čitanje teksta, kao i brzo čitanje s ekrana i to pričom, slikovnicom i pažnjom odraslih, što prije, u prvih pet godina života. A djeca, kad im se redovito čita, brzo usvajaju ugodnu rutinu sjedanja u krilo i listanja slikovnice”, kaže prof. Zrnčić.
I upravo na tome temelji se cijeli program Rođeni za čitanje, u kojeg je uključeno i više od 220 pedijatrijskih ordinacija diljem Hrvatske kao mjesta na koje dolaze sva djeca, a roditeljima je do sada podijeljeno više od 55.000 slikovnica, vrlo dobro prihvaćenih od roditelja.
“Jedna slikovnica, nekoliko toplih rečenica pedijatra i pravi trenutak često su dovoljni da pokrenu dobru, lijepu i korisnu naviku koja ostaje za cijeli život. Kako nam roditelji znaju reći: Samo smo krenuli listati – i više nismo stali”.
Ovaj program prvi će put naći svoje mjesto na Mediteranskom festivalu knjige, ali s doista bogatim sadržajima. Najmlađi posjetitelji uživat će u kamišibaj (oblik japanskog pripovjedanja uz slike) predstavama “Moj medo” i “Što sve danas moram napraviti?”. Na svom festivalskom štandu dijelit će slikovnice, savjete i podršku svima koji žele znati kada, kako i zašto čitati djeci od najranije dobi. Jasno, obratit će se i onima koji trebaju biti nositelji programa – na okruglom stolu “Sve počinje pričom” pedijatrima, logopedima i odgojiteljima govorit će zašto je 15 minuta čitanja dnevno najbolja priprema za školu i kako roditelji mogu aktivno djelovati već od bebine prve godine.
“Potrebno je početi s pričanjem od samog rođenja, a s listanjem slikovnica čim beba krene držati pogled ili čak ranije. Važnija od pravila je blizina, nježnost i ritam: petnaest minuta dnevno sasvim je dovoljno. Kad čitanje postane dio svakodnevice, kao maženje ili hranjenje – ono ostaje za cijeli život”, govori nam prof. Zrnčić.
